listopadno drvo gorskih i brdskih predjela gdje se duže zadržava snijeg ili uz vodotoke; dosta nepravilno, jako deblo i široka krošnja; visina stabla do 40 m s promjerom do 2,5 m
	debela oko 1 cm, u mladosti glatka, poslije puca u obliku nepravilnih, tankih, crvenkastosmeđih ljuskastih ploča
	peterolapi; oko 8 − 16 cm dugi i do 20 cm široki; na dugačkoj peteljci; duguljasto jajolikih, ušiljenih i pilastih rubova te ušiljenih režnjeva; na licu tamnozeleni, na naličju sivozeleni i duž žila dlakavi; palistići jezičasti, svjetlozeleni, brzo otpadaju
	žućkastozeleni, u visećim, do 10 cm dugim i razgranatim grozdovima; jednodomna biljka, cvate IV. − V. mj.
	krilati pucavac, u zrelom stanju raspada se u dvije perutke čija su krila postavljena u oštar kut; sjeme se nalazi unutar perutke; na poprečnom je presjeku okruglasto krilati pucavac

Jeste li znali?

Na svijetu postoji više od 100 vrsta javora, a podnose i najjače vjetrove. Javor može doživjeti i 400 godina starosti. Drvo se upotrebljava u stolariji i bijele je boje. Od posebne je estetske vrijednosti „ptičji javor” za izradu furnira s brojnim ikricama od izbojnih čvorova. Prema vjerovanjima Južnih Slavena postoje sveti izvori kraj kojih raste i sveti javor. Na takve izvore dolaze bolesnici i umivaju se vodom. Javor je u vezi s kultom pokojnika i predaka. Ljesovi se često izrađuju od javorova drveta zato što se vjeruje da javor ima apotropejsko djelovanje.