36. a

Sambucus nigra L. − crna bazga
Sambucaceae (bazge)

	listopadni grm ili nisko drvo, u povoljnim prilikama dostigne visinu od oko 8 m i promjer oko 50 cm; zaobljena, jajolika, često tanjurasta, dosta rijetka krošnja
	kora na starijim primjercima sivosmeđa s uzdužno ispucalim plutom; mlade grančice imaju sivosmeđu do sivozelenu koru s jako uočljivim, okruglastim, ispupčenim (bradavičastim) lenticelama
	listovi nasuprotni, neparno perasti; imaju 5 − 7, odozgo tamnozelenih, odozdo svjetlijih, više-manje dlakavih liski na dugačkoj, zajedničkoj, s gornje strane užlijebljenoj peteljci; liske su duge 4 − 12 cm i široke 3 − 6 cm, s 5 − 8 bočnih žila; vršna je najveća
	cvjetovi u štitastom, zaravnjenom i uspravnom cvatu, širokom do 20 cm; pojedini su dvospolni, petodijelni, imaju nisku podraslu plodnicu; jako su mirisni, upotrebljavaju se u medicini (Flores Sambuci) za spravljanje čaja; cvate poslije listanja u V. i VI. mjesecu
	plod sakupljen u bogate i široke, viseće, plodne gonje; okrugle, 5 − 6 mm debele koštunice, sjajne, crne i sočne (crvenocrn sok); najčešće s tri pretinca i s jednom sjemenkom u svakom pretincu; sazrijeva u kolovozu i rujnu te tada postupno opada; u narodu upotrebljavaju se za spravljanje kompota, soka, pekmeza; ima ljekovita svojstva

Jeste li znali?

Bazgovina se upotrebljava za sitne tokarske i rezbarske radove (štapove, držače za lopate), izradu muzičkih instrumenata sličnih frulama i lule. Cvjetovi predstavljaju dobru pčelinju pašu, a osušeni služe za spremanje čaja koji se koristi u narodnoj medicini.